Nakon subotnjeg susreta Varaždin – Hajduk 1:1, odigranog u sklopu 30. kola SuperSport HNLa, u medijima je objavljena informacija kako je Hajduk odmah navečer uputio službeni zahtjev Hrvatskom nogometnom savezu (HNS).
Zatraženo je da im se omogući uvid ili javno objavi audio-zapis komunikacije VAR-sobe i glavnog suca za dvije sporne situacije iz predmetnog susreta. Prva situacija se odnosi na isključenje Hajdukovog igrača Ismaela Dialla, a druga na dosuđeni kazneni udarac za Hajduk nakon prekršaja nad Livajom.
S obzirom na to da se tehnologija smije koristiti isključivo u slučajevima “jasnih i očiglednih pogrešaka”, u Hajduku smatraju kako u spomenutim situacijama taj kriterij nije bio ispunjen, odnosno da su prekršena pravila VAR protokola. Navodi se i kako u Hajduku imaju ozbiljne indicije o mogućem pritisku na glavnog suca iz VAR sobe, tako da izmijeni svoje prvobitne odluke.
Glavni sudac ovog susreta u Varaždinu bio je Ante Čulina (Zagreb), dok je VAR sudac bio Fran Jović (Zagreb).
Zanimljivo kako je u veljači prošle godine u u središtu pozornosti također bio susret istih takmaca u Varaždinu, koji je završen identičnim rezultatom. U odnosu na subotnju utakmicu, tada je Fran Jović bio glavni sudac.
I tada su iz Hajduka također tražili objavu komunikacije sudaca tijekom odluka o spornim situacijama, a nedugo nakon toga se aktualizirala sudačka afera “VAR leaks”, čiji akteri su bili i navedeni suci. Marijan Kustić, predsjednik HNS-a, na izražene zahtjeve je tada odgovorio sljedeće: “Osobno, a i mi u Savezu smo za to da se to pusti. Ako se misli da je nešto sporno na nekoj utakmici, uopće ne vidim spora da se snimka pusti van da ljudi čuju komunikaciju.”
Sudačka komisija Hrvatskog nogometnog saveza (Komisija) objavila je analizu spornih situacija iz upravo odigranog 30. kola SuperSport Hrvatske nogometne lige.
Zanimljivo je kako se Komisija oglasila na sam Uskrs, te se (zasad?) osvrnula samo na utakmicu u Varaždinu, gdje su analizirane dvije sporne situacije. Prva je vezana za isključenje Dialla uslijed kontakta s Mitrovskim, dok je druga vezan za dosuđeni kazneni udarac za Hajduk, nakon prekršaja Škaričića nad Livajom.
Situacija br. 1: VARAŽDIN – HAJDUK (13. minuta); nasilno ponašanje
“Dok je sudac bio usredotočen na praćenje lopte i utakmice, gostujući branič br. 5, koji nije bio uključen u igru, došao je do suparničkog igrača i udario ga u leđa lijevom šakom i desnim laktom te je igrač pao na travnjak. Nakon nekoliko sekundi pomoćni sudac obavijestio je suca da igrač leži te je sudac prekinuo igru.
Budući da je to bio propušteni incident koji sudac nije vidio i budući da je gostujući branič, koji nije bio uključen u igru i lopta nije bila blizu ta dva igrača, upotrijebio neočekivanu silu, udarajući suparničkog igrača, VAR je sucu preporučio pregled snimke. Nakon pola minute pregledavanja incidenta sudac je odlučio isključiti gostujućeg braniča.
Prema Pravilima nogometne igre udaranje suparničkog igrača, a da je lopta na drugom kraju terena za igru smatra se nasilnim ponašanjem koje zaslužuje isključenje igrača.
Sudačka komisija u potpunosti podržava intervenciju VAR-a i konačnu disciplinsku kaznu crvenog kartona.”
Snimka iz predmetne situacije, koju je Komisija priložila u svom izvještaju:
U međuvremenu su objavljene i dvije neslužbene snimke od kojih jedna, snimljena sa suprotne tribine, prikazuje drugačiji kadar sporne situacije.
Navedene snimke se nalaze ispod:
Iz navedenih snimki je vidljivo kako je, nakon sitnijeg međusobnog odgurivanja, vidljivog u službeno priloženoj snimci, došlo do kontakta odgurivanjem, tako da je Diallo desni lakat usmjerio prema desnoj ruci/ramenu Mitrovskog. Osim toga, vidljivo je i kako je to ujedno i jedini ostvareni kontakt od strane Dialla u tom spornom duelu, te da uopće nema govora o navodnom udaranju lijevom šakom u leđa.
Valja istaknuti i kako je Diallo, nakon što mu je sudac dodijelio izravni crveni karton, u nevjerici odmah pokazao sudcu kako je sporni kontakt ostvaren desnim laktom u ruku/rame suparničkog igrača.
Dakle, razvidno je kako je tvrdnja Komisije “udario ga u leđa lijevom šakom i desnim laktom” u potpunosti neistinita!
Također, nameće se pitanje odakle i s kojim ciljem je uopće proizišla navedena obmanjujuća tvrdnja, s obzirom na to da se sporna radnja uopće nije dogodila.
Uvidom u nadležna “Pravila nogometne igre 2024. / 25. (PNI)”, na str. 113 istih je navedeno sljedeće:
“Prekršaji za isključenje
Igrač, zamjenski igrač ili zamijenjeni igrač koji počini bilo koji od sljedećih prekršaja mora biti isključen kada:
- onemogući suparničkoj momčadi postizanje pogotka ili izglednu priliku za postizanje pogotka namjernim prekršajem igranja rukom (izuzevši vratara u vlastitom kaznenom prostoru)
- onemogući suparničkoj momčadi postizanje pogotka ili izglednu priliku za postizanje pogotka prekršajem nenamjernog igranja rukom izvan vlastitog kaznenog prostora
- onemogući postizanje pogotka ili izglednu priliku za postizanje pogotka suparničkom igraču, čija je općenita linija kretanja u smjeru počiniteljevih vrata, prekršajem kažnjivim slobodnim udarcem (osim u dolje navedenim okolnostima)
- počini teški prekršaj
- ugrize ili pljune na nekoga
- nasilno se ponaša
- koristi agresivne, uvredljive ili pogrdne riječi i/ili radnje
- dobije drugu opomenu u istoj utakmici
- uđe u prostoriju za VAR
Također, na str. 115 nadležnih PNI je navedeno sljedeće:
Nasilno ponašanje
Nasilno ponašanje obuhvaća igračevu upotrebu ili pokušaj upotrebe prekomjerne sile ili brutalnosti protiv suparnika izvan borbe za loptu, ili protiv suigrača, službene osobe, člana sudačkog tima, gledatelja ili bilo koje druge osobe, bez obzira je li došlo do kontakta.
Nadalje, igrač koji izvan borbe za loptu namjerno udari suparničkog igrača ili bilo koju drugu osobu šakom ili rukom u lice ili glavu, ponaša se nasilno, osim ako je korištena zanemarivo mala snaga.
S obzirom na to da je Komisija sporni kontakt neispravno i obmanjujuće okarakterizirala s “udario ga u leđa lijevom šakom i desnim laktom”, iz gore citiranih odredbi PNI, je razvidno kako za predmetni sporni kontakt, iz više razloga, nije jasno da isti podliježe prekršaju za isključenje. Naime, čak i da je bila riječ o opisanom citiranom udarcu, postavlja se pitanje snage tog udarca odnosno mogućeg izuzeća od navedene sankcije.
U svakom slučaju, neosporno je kako za ovu analiziranu situaciju uopće nije primjenjivo „jasna i očigledna pogreška“.
Nadalje, vezano uz Protokol VAR, na str. 143 nadležnih PNI je navedeno sljedeće:
Upotreba pomoćnih video sudaca (VAR) na nogometnim utakmicama temelji se na brojnim načelima koja se moraju primijeniti tijekom svake utakmice u kojoj se koristi sustav VAR.
- Pomoćni video sudac (VAR) član je sudačkog tima s nezavisnim pristupom video-snimkama utakmice koji može pomoći sucu samo u slučajevima „jasne i očigledne pogreške“ ili „propuštenog ozbiljnog incidenta“, koji se odnose na:
a. Pogodak/nema pogotka
b. Kazneni udarac/nema kaznenog udarca
c. Izravni crveni karton (ne drugi žuti karton/drugu opomenu)
d. Pogrešni identitet (kada sudac opomene ili isključi pogrešnog igrača momčadi koja je skrivila prekršaj)- Sudac uvijek mora donijeti odluku, odnosno sucu nije dopušteno ništa ne odlučiti te potom upotrijebiti sustav VAR za donošenje odluke; odluka da se dopusti nastavak igre nakon mogućeg prekršaja može se pregledati.
- Prvotna sučeva odluka neće se mijenjati osim ako pregled video-snimke jasno pokaže kako se radilo o „jasnoj i očiglednoj pogrešci“.
- …
Zaključno, iz gore citiranih odredbi PNI, proizlazi kako se u ovoj spornoj situaciji VAR uopće nije ni smio uključiti, odnosno da je dodijeljeni crveni karton evidentna pogrešna odluka!
Situacija br. 2: VARAŽDIN – HAJDUK (46. minuta); kazneni udarac
“Kada je gostujući napadač br. 10 ušao u kazneni prostor na njega je startao domaći branič br. 4. Došlo je do niskog kontakta između dvojice igrača te je napadač pao na travnjak.
Sudac, koji je bio u dobroj poziciji, odmah iza igrača, odmah je dosudio kazneni udarac zbog neopreznog starta. Vrlo brzo VAR je preporučio sucu da pregleda situaciju jer je za njega taj duel bio normalan, a dosuđivanje kaznenog udarca čista i očita pogreška.
Prema našim smjernicama, ne očekujemo dosuđivanje kaznenih udaraca za lagane kontakte ili normalne nogometne izazove, stoga Sudačka komisija u potpunosti podržava ovu VAR intervenciju kako bi se sucu dala prilika da još jednom pregleda predmetnu situaciju. Na različitim snimkama kamera, a posebno kutom kamere iza domaćeg gola, možemo vidjeti kako napadač prvo stavlja nogu na nogu braniča, a zatim traži kontakt.
Tijekom pregleda snimke, kao što možemo vidjeti na videu uživo, VAR greškom nije dao na pregled sucu najbolji kut kamere iza domaćeg gola. Dakle, sudac, iz zadanih kutova kamere, nije dobio dokaze da bi svoju prvotnu odluku smatrao pogrešnom. To je razlog zašto je zadržao odluku o dosuđivanju kaznenog udarca.
Sudačka komisija suglasna je s intervencijom VAR-a jer nije bilo tehničkih kriterija za dosuđivanje kaznenog udarca, ali zbog krivog procesa VAR-a (ne pokazivanja kamere iza domaćeg gola) konačna odluka suca se može razumjeti.”
Snimka iz predmetne situacije, koju je Komisija priložila u svom izvještaju:
Ovdje ćemo se osvrnuti i na problematiku neujednačenog kriterija, konkretno o slučaju iz 27. kola, gdje je za usporedivu situaciju na utakmici Varaždin – Dinamo, Komisija u svom izvještaju navela sljedeće:
“Kada je gostujući igrač br. 7 uputio loptu svom suigraču br. 9 koji se nalazio u gostujućem kaznenom prostoru, domaći branič br. 24 je zakasnio i udario napadača br. 9 u nogu i time počinio prekršaj nad njim.
Sudac, koji je bio u savršenoj poziciji, odmah je dosudio kazneni udarac.
Sudačka komisija u potpunosti podržava odluku suca na terenu za igru.”
Snimka iz predmetne situacije, koju je Komisija priložila u svom izvještaju:
Nameće se pitanje kako je uopće moguće da je sudac u obje utakmice bio u dobroj/savršenoj poziciji te je odmah odlučno dosudio kazneni udarac, a da zatim u jednoj utakmici dolazi do nedozvoljene intervencije od strane VAR sudca.
Također, postavlja se pitanje zašto uopće Komisija Hajdukovu situaciju nepotrebno opisuje neuobičajenim frazama “lagani kontakt” ili “normalni nogometni izazov”, a Dinamovu situaciju “udarcem” kojim je “počinjen prekršaj”. Naime, riječ je o gotovo identičnoj situaciji, u kojoj dolazi do prekršaja uslijed duela ili o nedovoljnom intenzitetu prilikom kontakta uslijed duela, kako bi se opravdao prekršaj.
U svakom slučaju, neosporno je kako i za ovu analiziranu situaciju uopće nije primjenjivo „jasna i očigledna pogreška“.
Zaključno, proizlazi kako se u ovoj spornoj situaciji se VAR uopće nije ni smio uključiti odnosno da je dodijeljeni kazneni udarac sasvim ispravna odluka!
Također, zanimljivi su izrazi koje je koristila Komisija u ovom izvještaju, pa tako imamo: “neočekivanu silu”, “lagane kontakte” i “normalne nogometne izazove”.
U službenim dokumentima dostupnim na HNS-ovoj stranici navedeni pojmovi se ne mogu pronaći. Također, pretragom navedenih pojmova na Internetu, u kontekstu HNS-a i Komisije, nije moguće pronaći nijedan rezultat, pa proizlazi kako ih do ove situacije Komisija uopće nije ni koristila.
Moglo bi se konstatirati da su ovi pojmovi iskorišteni prvi puta, kako bi se opisale situacije na Hajdukovoj utakmici i time pokušalo dodatno argumentirati pogrešno donesene odluke. Naime, ako su navedeni pojmovi korišteni i prije, onda bi se mogla povući jasna usporedba jesu li kriteriji među pojedinim sucima konzistentni i u kojoj mjeri.
Javni dojam je kako je, većini navijača koji prate naše nogometno prvenstvo, jasno kako Komisija HNS-a definitivno ne demonstrira transparentnost i jednakost u svojim kriterijima. Najviše je izražena problematika neujednačenog kriterija, koja kroz nekoliko sezona uvelike doprinosi nepovjerenju u sudačke odluke i analize.
Navedeni dojam će ostati sve dok se ne objave traženi zapisi i dok prozvani detaljno i argumentirano ne elaboriraju svoje odluke, te ujedno pokažu mjere kojim će se ovakve situacije korigirati u budućnosti čime će prvenstvo učiniti regularnijim za sve sudionike.
