ANALIZA: Napredna statistika sezone 2024./25.

Sezona nije bila uspjeh. Završili smo treći, igračima nisu značajno porasle vrijednosti, nogomet nije bio atraktivan. Obrazloženje takvog rezultata ljudi pronalaze u mnogo stvari, bilo to treneru, igračima, suđenju, upravi, pa čak i Bakinom prokletstvu – jedino što nam može objasniti je da se fokusiramo na igru i što je nedostajalo.

Analiziranje napredne statistike nam daje mogućnost da izvućemo par zaključaka.

Gattusoball:

“Bez lopte smo bili dobri. Oprostili smo se od šansi za titulu”

Već ponovljena proklamacija na koncu žalosnog 34. kola, koje je moglo biti sudbonosno za ovogodišnji Hajduk je temeljna istina ove sezone. Hajduk je rezultatski najbolje prolazio u uglavnom neatraktivnim defanzivnim utakmicama gdje je posjed bio u rukama (tj. mogama) protivnika.

U 12 utakmica u kojima je Hajduk imao slabiji posjed možemo uočiti više zaključaka.

Svega tri utakmice nisu pobjede, koje su se pritom dogodile u kratkom vremenskom intervalu:

• 30. kolo protiv Varaždina (upamćeno po odličnoj igri s obzirom na diskutabilan crveni karton za Ismaela Dialla)
• 32. kolo protiv Osijeka (upamćeno po također diskutabilnom isključenju Roka Brajkovića)
• 33. kolo protiv Dinama (upamćeno po pomračenju uma Ivana Lučića)

No uključujući i te utakmice u zbir, dolazimo do učinka 27/36 bodova, ako bismo translatirali to na ukupno prvenstvo, to bi značilo 81 bodova na kraju prvenstva – 16 više od konkurenata.

Drugi zaključak nam pokazuje xG, u samo dvije od tih 12 utakmica smo imali razliku u xG-u koja je veća od 1:

• Derbi protiv Dinama u 15. kolu
• 5. Kolo protiv Osijeka

xG Ne objašnjava sve, dakako je 4:0 pobjeda protiv Osijeka iz 23. kola bila jedna od najuvjerljivijh, no činjenica da je toliko ogroman odnos pobjeda uparen sa toliko malom prednošću u xGu nam ipak govori nešto (osim neatraktivnosti nogometa).

Hajduk ove navedene utakmice nije dobio zbog toga što je stvorio više kvalitetnih šansi, već isključivo jer je više iskorištavao šanse i bolje uskraćivao protivnikove. Odlika golgetera je da konzistentno može nadigrati xG, tj. zabijati golove iz manje izglednih šansi, stoga je ovakav nogomet nemoguć za zamisliti bez genijalnosti Marka Livaje.

Parametar posjeda nam je prikazao kakav stil igre nam je nosio najbolje rezultate, no što ako bismo mogli pronaći parametar koji će nam prikazati i utakmice u kojima smo dominirali igrom?

Kontrola:

Premda je Gattusov nogomet bio uvelike neatratkivan, postojale su natruhe razvijenih ideja unutar njegovog taktičkog izričaja. Gattuso je u utakmicama koje je najuvjerljivije pobjeđivao i u manjku posjeda uspio zadržati kontrolu.

Koristeći se opet podatcima, možemo analizirati utakmice po parametru postotka kontrole igre. Parametar uključuje podatke koji su prikupljeni pozitivnim akcijama u posjedu (dodavanja u opasna područja, udarci, dodavanja u posljednoj trećini), no i van posjeda (forsiranje protivnika izvan posljednje trećine,  držanje protivničkoj posjeda u bezopasnim područjima, presijecanje lopte). Drugim riječima, kroz kontrolu pokušavamo kvanitificirati dominaciju u igri kroz različite ofenzivne i defenzivne paramatre, neovisno o količini posjeda.

Sagledavajući sve utakmice u kojima je postotak kontrole igre bio preko 70% u našoj strani, dobivamo selekciju utakmica s izvrsnih 30/36 bodova. Kontrola se dakle nije postizala isključivo posjedom, nego najčešće sa kvalitetnim man-markingom koji je uskraćivao protivnicima prilike za razbijanje naše obrane.

Najkvalitetnije utakmice Gattusovog Hajduka dakle nemaju korelacije s količinom posjeda – Hajduk je najbolje pobjeđivao kada je kontrolirao posjed u opasnim područjima te ga prepuštao u manje opasnim. Najbolji primjer ovoga bi opet bila 4-0 utakmica protiv Osijeka u kojoj je Hajduk imao 49.3% posjeda – gdje je Hajduk često stajao visoko i uskratio mogućnost izgradnje od golmana time forsirajući Malenicu na preskakanje linija dugim loptama, što je upareno s Pukštasovom zračnom dominacijom rezultiralo u odličnoj utakmici za mladog Amerikanca. Pobjeda 2-1 protiv Rijeke u 35. kolu je isto bila po mnogima jedna od boljih utakmica Hajduka te je značajno drugačije tekla nego ostali derbiji, vidila se nemoć Rijeke da kreira smislene akcije.

Moramo se zapitati gdje je onda Gattuso pogriješio u taktičkoj pripremi?

Uzaludni pritisak:

PPDA (passes per defensive action) je parametar koji mjeri broj dodavanja suparničkog tima u njihove prve dvije trećine terena te dijeli taj broj s brojem defanzivnih akcija tima koji vrši presing. Drugim riječima, pokazuje broj dodavanja koji protivnik izvrši u svojoj polovici prije nego što ga prekine presing. PPDA nam tako daje ogledno mjerilo intenziteta presinga te upućuje na agresivnost u presingu i na visoki tempo. Za kontekst, niski PPDA (visoki presing) je karakteriziran s vrijednostima ispod 10, a srednji s vrijednostima od 10-20.

Zbrajajući sve, u 12 utakmica s najvišim presingom smo osvojili sveukupno 13/36 bodova, što je apsolutno alarmantno.

Višestruki su razlozi za to. Ponajprije je napadačka linija često imala problema u kordinaciji presinga te je teško očekivati intenzivan presing od Livaje kada nije takav tip igrača. Inzistiranje Gattusa na agresivnom osvajanju lopte nas je često ostavljalo ranjivim u obrambenoj tranziciji te su mnogi iskorištavali manjak motoričnosti našeg veznog reda.

Nije problem htjeti igrati presing, ali nije se moglo očekivati od Rakitića da sudjeluje u svakom segmentu igre na dovoljnoj razini s tolikom minutažom – momčad koja igra presing treba bit puno fizički motoričnija, a i kordiniranija nego što je naša bila.

Slične probleme je Cannavaro nalazio u Dinamu. Inzistirao je na presingu koji je bio van mogućnosti veznog i napadačkog reda. To tvrdoglavo mrcvarenje koje je karakteriziralo talijanske trenere u HNL-u ove sezone je urodilo u 3-0 porazu protiv Garcijine Istre, nakon toga dolazi Perković koji odustaje od presinga te spušta bekove i ne iskače s veznom linijom u tolikoj mjeri te reda 6 pobjeda, 1 poraz i 1 remi nakon toga.

Možemo se složiti da Perković nije vrhunski trener, već da je bar bio otvoren za mogućnost da ne treba forsirati nešto što ne izgleda dobro. Gattuso nije bio spreman odustati od svojih ideja visokog tempa i agresivnosti te je uvelike radio loše poteze u odabiru momčadi da time još pogorša tu tvrdoglavost.

Sve su to pitanja koja će Gonzalo Garcija morati odgovoriti pri sastavu momčadi. Njegova Istra je, unatoč dojmu, bila puno strpljivija u izgradnji igre i u presingu te će to nužno implicirati drugačije uloge u momčadi.

Ovo je pregled napredne statistike za cijelu sezonu:

(Za prijevode i tumačenje pojmova pogledajte naš nogometni pojmovnik.)

Ukratko, u utakmicama gdje je Hajduk igrao veći presing (imao manji PPDA od protivnika) je u 21 utakmici ubilježio 8 pobjeda, 8 neriješenih i 5 poraza. To je 38.1% pobjeda.

S druge strane, u utakmicama gdje igrao manji presing u 15 utakmica ubilježio 9 pobjeda, 4 neriješena i 2 poraza. To je 60% pobjeda.

U 12 utakmica gdje je Hajduk imao najveći presing ove sezone osvojio je samo 13 od 36 bodova. Igranje presinga je dakle bila promašena taktika s ovom momčadi, zbog čega je biranje trenera koji igra drugačiji stil nogometa u teoriji ispravan put.

Nadalje, Hajduk je pobijedio u 9 od 12 svojih utakmica gdje je imao manji posjed od protivnika. Jedino gdje je Gattuso pokazao snagu je u kontroli igre, što je ostvarivao uglavnom kroz defenzivne parametre jer su svi osim Livaje igrali obranu. Dobili smo odličnog defanzivnog trenera u napadu u trenutku kad smo željeli napasti titulu.

Čeka se da otkrijemo Garciaball. Nadamo se da u ovom mjeri igra s loptom u nogama, a ne igra bez lopte.

Autor: Toni Minigo