Komentar: Dan poslije –

Frustrirajuće je za Dinamove navijače da je ovakav Hajduk 6 bodova ispred njihovog kluba pa se osulo drvlje i kamenje na odluke VAR-a. Dakle, ne suca nego usporene snimke i digitalne tehnologije. Podsjetimo samo da je bez VAR-a i Vrsaljko bio vratar. Jasno je i čemu toliko buke. Proračun od 67 milijuna treba opravdati i napuniti, a netko bi morao i odgovarati za poraze pa se skreće pozornost. Mamićevština i slavljenje njegovih titula jednostavno ne može iz tih ljudi.

Okrenimo se mi sebi. Hajduk je opet bio očajan. Nakon Varaždina na Poljudu mnogi su pomislili kako se takva utakmica ne može ponoviti.

Gosti su tada imali:
posjed od 60%
udaraca prema golu 4-8
točna dodavanja 265-440
ulasci u posljednju trećinu 47-67
dodiri u šesnaestercu 11-19

I Hajduk na kraju dobije 1-0 uz velike zvižduke.

Protiv Gorice je bilo čak i gore u nekim rubrikama:
posjed 38%-62%
udarci prema golu 5-10
točna dodavanja 241-440
ulasci u posljednju trećinu 54-50
dodiri u šesnaestercu 9-11

Devet dodira u šesnaestercu protiv Gorice na Poljudu?! Ma nemojte me…

Nakon Varaždina su uslijedili bolji i lošiji momenti. Sjajnih 4-0 nad Osijekom, po 30 dobrih minuta s Dinamom i Rijekom (uz uvjerljiv poraz!). Očekivao se ipak povratak na stari kolosijek, onaj dominacije nad “manjima”.

Ali, izostankom Livaje i Pukštasa u prvoj postavi dobili smo opet ogromnu rupetinu u sredini i naprijed. Srećom pomogao je Bralić greškom, ali i Sigur pravovremenim proigravanjem Mlakara za 1-0. I to je praktički sve bilo od Hajduka u 1. poluvremenu. Sve?!

Prpić i Uremović su ponovno imali svoje greške, a i Lučić smotanu malonogometnu reakciju kod gola u prvi kantun. Istina, dva stopera su imali i odličnih reakcija (Prpićev blok Mikanoviću!), ali nismo navikli na takve oscilacije. Nikako doći do stabilnosti.

Rakitić se uklopio u tu sliku sa samo 69% točnih dodavanja i 23 izgubljena posjeda na 66 dodira baluna. Daleko od njegove kvalitete prilikom dolaska u Hajduk, a kamoli najboljih dana. Durdov je imao tek 14 susreta s tim stranim okruglim predmetom, a Kalik 19. Šego je bio nešto bolji, ali ni blizu onoga što je pokazivao u Varaždinu. Samo Hrgović je bio na visini zadatka.

Ma kakva je to igra gospodine Gattuso?

Jasno je zašto ne voli pojedinačno prozivanje igrača, jer je i sam svjestan kako je do trenera koji nikako pronaći način pomoći im. Na kraju se okreće pomoći s voodoo lutkama u vidu Louisa Vuittona. Jednostavno nema odgovore na nogometna pitanja.

Tek povratkom Pukštasa u prvi sastava dobili smo nešto pozitivno, a i to je bilo na stalno inzistiranje medija. Danas je Amerikanac opet izostao u početku pa se ponovila crna rupa u sredini terena. Nadajmo se samo kako je to ipak bilo odmaranje pred Rujevicu.

Od početka sezone servira se i pitanje Krovinovića na desetci, ali se Rino ne da. Tamo je Kalik radi svoje borbenosti i balansa u igri, ali kad treba zadržati balun i izgraditi napad, Hajduka jednostavno nema.

Jučer su Mlakar i Hrgović bili junaci. Oba prilično sretno odbijancima, ali tko te pita, trebalo je i pucati. Hajdukov xG od 0,39 govori više nego dovoljno. Tome treba dodati i gore navedene točne odluke VAR-a, posebno zaleđe od kojih par centimetara.

Ili, ajmo ovako. Odlučili smo se igrati povučeno. Možemo li bar to odigrati bolje od onoga što igraju klubovi za opstanak? Ne možemo. Nama Varaždin i Gorica lagano pletu mrežu posjeda.

Iz svega navedenog jasno kako je 21.548 gledatelja ostavilo gomilu živaca na Poljudu, uz mnogo veći broj onih uz TV prijenos. Umjesto nedjeljnog mira mi biramo bolest koja nas evo drži 114 godina i očito nas nikad neće štufati jer što će ti život bez emocija. Pozitivnih ili negativnih. Mnogi su već davno shvatili kako iz ove situacije nema naprijed. Imamo to što imamo, držimo se za grančicu klimavog rezultata jer su drugi čak i lošiji.

Teško će Gattuso nešto drastično mijenjati ili čak novo izmišljati nakon 25 kola. Pokušava još samo psihički olakšati momčadi ulazak u završnicu prvenstva prebacujući pozornost na Louise Vuitton i slične stvari. Jedina novost koju smo vidjeli je ono ubacivanje 3. stopera na kraju i prelazak na 5 u zadnjoj liniji protiv Gorice?! Drži gaće. I normalno, primili smo gol jer stoperi ne znaju tko koga treba čuvati. Svi se sjećamo Lokomotive i penala u Zagrebu pri istom eksperimentu. Nemoj Gattuso više. Nemoj. Ako već imamo nož u leđima nemoj ga još i vrtiti.

A sada vrh apsurda. Znate li tko ima najviše bodova u zadnjih 5 kola? Hajduk 11 pa Dinamo i Slaven po 10. U posljednjih 10 najbolji su Rijeka i Lokomotiva s 18, Dinamo je osvojio 17, a Hajduk i Slaven po 16. Toliko o bačenim milijunima.

Sada slijedi Rijeka koja je odlično odigrala posljednje derbije (sve dobila), ali i slabo protiv lošijih kad im se zatvore. Idealan je tajming Hajduku za izvući najbolje iz sebe i na najtežem gostovanju pokazati mentalnu snagu za postati prvakom. Trebali bi biti i prilično rasterećeni jer nitko više ni ne traži dobru igru. Nakon debakla na Poljudu protiv istog suparnika sigurno postoji i velika želja za ispravkom. Koliko će se to pretočiti na terenu, teško je reći.

Apsolutno nitko ne zna išta u ovom konfuznom prvenstvu.

Izvor: nogometplus.net